The first modern archival institution in Bosnia-Herzegovina

phone/fax: + 387-33-206-492
e-mail: info@arhivbih.gov.ba
Reisa Džemaludina Čauševića 6, Sarajevo

Otvorena izložba "Sarajevo i Užice – istorija neraskidivih veza“

28.04.2022. - "Sarajevo i Užice –  istorija neraskidivih veza“, naziv je izložbe čija je autorka Danijela Mrda, direktorica Arhiva BiH, a koautori su Sandra Biletić, Merima Serhatlić Agarević  i Siniša Domazet. Izložba je organizovana zahvaljujući bliskoj saradnji dvije ustanove - Arhiva Bosne i Hercegovine i Istorijskog arhiva Užice, u čijim će prostorijama biti postavljena do kraja maja . Izložba će nakon Užica biti postavljena u Bihaću na Međunarodnom savjetovanju arhivskih radnika, a zatim će je vidjeti publika u Bajinoj Bašti i u Čajetini.
 
Otvaranju izložbe prisustvovali su, na poziv domaćina, zamjenik gradonačelnika Istočnog Sarajeva Slobodan Amović, kao i dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović, koji je recenzent izložbe. Za delegaciju iz BiH neposredno pred otvaranje izložbe priređen je prijem u Gradskoj kući, gdje su zamjenik gradonačelnika Dragoljub Stojadinović i član Gardskog vijeća Ratko Trmčić sa gostima razgovarali o postojećim, ali i novim modelima saradnje.
 
Hronološki opseg izložbe nije striktno utvrđen - istorijski periodi postavke obuhvataju Austro-Ugarsku monarhiju, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca kao i Kraljevinu Jugoslaviju do njenog sloma i prvih dana nacističke okupacije. Predstavljeni dokumenti poput proglasa i proklamacija ili dokumenti vezani za Sarajevski atentat opisuju događaje koji su na prvi pogled vezani isključivo za Bosnu i Hercegovinu, ali čije su posljedice odjeknule i u okolnim zemljama. Izložba je podjeljena na nekoliko cjelina (migracije, saobraćaj, školstvo, zdravstvo, kulturna društva) kroz koje je moguće pratiti razvoj Užica i okoline kao i uticaj Sarajeva iz kojeg su često službenim putem stizali doktori, inžinjeri, učitelji, raspoređivani po odluci banske uprave.
 
Mrda je istakla da je bliskost Užica i Sarajeva posebno osnažena 1929. godine upravo stvaranjem Drinske banovine, administrativne jedinice Kraljevine Jugoslavije čije sjedište je bilo u Sarajevu. Banovina je obuhvatala dijelove zapadne Srbije (u koje spada Užice) i istočne Bosne, a prostirala se na 27.845 kvadratih kilometara i po osnivanju je imala 1.534.739 stanovnika.
 
Prema njenim riječima, Sarajevo i Užice su kako u novijoj istoriji, tako i u periodu s kraja 19. i početkom 20. vijeka bili isprepleteni različitim vezama od trgovačkih, preko poljoprivrednih, ekonomskih, političkih i drugih.
 
„Posebna vrsta veze je bogata građa iz perioda Drinske banovine koju imamo u Arhivu BiH, a tiče se užičkog kraja. Bila nam je velika čast i zadovoljstvo istražiti naše fondove iz nekoliko različitih odjeljenja i probrati adekvatnu dokumentaciju koja će na lijep način prikazati život Sarajlija i Užičana u vrijeme Drinske banovine, odnosno Kraljevine Jugoslavije“, istakla je Mrda.
 
Izložba sadrži 26 panoa i sadržajno popunjava znalački odabrane istorijske izvore struktuirane u više tematskih cjelina usmjerenih na upoznavanje prvenstveno društvene istorije ili onoga što je ispunjavalo svakodnevicu žitelja ova dva grada. Ne samo da podsjeća na veze dva grada i njihovih žitelja, toliko međusobno povezanih u prošlosti, već je ona i jedan značajan segment u izgradnji naše kolektivne kulture pamćenja koja hronično pati od dvije slabosti – neznanja i međusobnog nepoznavanja. Zato se značaj ove izložbe mora sagledavati i u kontekstu oživljavanja istorijskih sadržaja koji upućuju na duboke istorijske veze Sarajeva i Užica, ali i u kontekstu uspostavljanja novih duhovnih, kulturnih, prosvetnih, naučnih i privrednih veza našeg naroda sa obje strane Drine, – istakao je dr Draga Mastilović profesor, dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
 
Izložbu je otvorio zamjenik gradonačelnice Užica Dragoljub Stojadinović, ističući da istorijska previranja nikada nisu prekidala migracije, privrednu i kulturnu saradnju dva grada, a da činjenice pokazuju da je istorija u velikoj mjeri zajednička.
 
– Opstanak dugujemo uzajamnoj podršci i razumevanju naših naroda. Uveren sam da ćemo kroz ovu postavku koja želi da nam ispriča priču o istinskom prijateljstvu naših gradova, napraviti značajan korak u izgradnji novih mostova saradnje i da ćemo se u buduće i češće sretati naglašavajući sve ono pozitivno i dobro što nas je neraskidivo povezalo za sva ova vremena.
 
Direktor Istorijskog arhiva Užice Željko Marković, ukazao je na dobru saradnju užičkog Istorijskog arhiva sa državnim Arhivom BiH, ali i Arhivom Republike Srpske, Arhivom grada Sarajevakao i sa kantonalnim arhivima u Tuzli, Zenici i Bihaću.
 
Za delegaciju Arhiva Bosne i Hercegovine, domaćini su organizovali obilazak grada i posjetu Narodnom muzeju u Užicu.
 
Prilog o otvaranju izložbe se može pogledati na linku: https://www.youtube.com/watch?v=wlih8VA6l_Y