60 godina Arhiva Bosne i Hercegovine

12. decembra 2007. godine, na Dan arhivâ Bosne i Hercegovine, obilježeno je 60 godina postojanja i rada Arhiva Bosne i Hercegovine. Svečanost je upriličena u prostorijama Bošnjačkog instituta u Sarajevu.

U 11 sati, nakon intoniranja državne himne, skupu se u ime Arhiva Bosne i Hercegovine obratio Andrej Rodinis, istaknuvši značaj 12. decembra i jubileja ove ustanove. Uvodno obraćanje također je bilo prilika da se zaslužnim umirovljenim uposlenicima Arhiva uruče zahvalnice i simbolični darovi.

Matko Kovačević, arhivski savjetnik u mirovini i Sejdalija Gušić, direktor Istorijskog arhiva u Sarajevu promovirali su povodom šezdeset godina postojanja i rada Arhiva Bosne i Hercegovine priređenu monografiju »60 godina Arhiva Bosne i Hercegovine (1947-2007)«, koja sadrži historijat razvitka ove ustanove, od prve inicijative za osnivanje ustanove do današnjih dana; podatke o arhivskoj građi, izložbama, izdavačkoj djelatnosti i njegovim uposlenicima, ali i podatke o mnogobrojnim istraživačima i temama njihovih znanstvenih istraživanja.

Seka Brkljača iz Instituta za istoriju i Tonči Grbelja promovirali su »Sabrane radove« zaslužnoga arhivista Arhiva Bosne i Hercegovine Kasima Isovića (1921-1979), a Senija Milišić »Zbirku arhivskih propisa Bosne i Hercegovine (1947-2007)«, koju su priredile Amira Šehović iz Arhiva Bosne i Hercegovine i Džemila Čekić iz Istorijskog arhiva Sarajevo.

Zajedno s promocijom novih izdanja, otvorena je i prigodna arhivska izložba, na kojoj se kroz desetke panoa pokazala ne samo slika razvoja ustanove, nego i raznovrsnost i neprocjenjivost arhivskih izvora koje ona u svojim spremištima čuva.

SABRANI RADOVI KASIMA ISOVICA IZAŠLI IZ ŠTAMPE

U sklopu obilježavanja 60 godina postojanja i rada Arhiv Bosne i Hercegovine odštampao je sabrane radove Kasima Isovića.

Kasim Isović (Bileća, 1921 – Sarajevo, 1979) za više od dvadeset godina marljivog rada u Arhivu Bosne i Hercegovine ostavio je iza sebe brojne struène radove iz arhivistike, arhivske službe, historije, te brojne prikaze i osvrte, ali i znaèajan trag u razvoju Arhiva Bosne i Hercegovine.

Zbornik radova s 1. kongresa arhivista Bosne i Hercegovine, promovisan je na ovogodišnji Dan arhiva, 12. decembra. Promocija je održana u Sarajevu, u Brusa Bezistanu, u sklopu svečanosti obilježavanja Dana arhiva, u okviru koje je i otvorena izložba „Karte mape i planovi Sarajeva“, koju su priredili stručni radnici Istorijskoga arhiva Sarajevo.

Mnogobrojnim arhivistima i gostima, ZBORNIK je predstavio gospodin Tonči Grbelja, arhivski savjetnik u mirovini, bivši direktor Istorijskog arhiva Sarajevo.

U ZBORNIKU, na skoro 500 stranica, objavljeni su svi referati 1. kongresa, te zaključci Kongresa. ZBORNIK, osim toga, sadrži pozdravne riječi gospodina prof. dr. Safeta Halilovića, ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine, i gospođe Semihe Borovac, gradonačelnice Sarajeva; in memoriam prerano preminulom kolegi Mustafi Derviševiću, i spisak svih učesnika Kongresa.

Na svečanosti povodom Dana arhiva, promocija ZBORNIKA iskorištena je i da se svima koji su doprinijeli uspješnoj organizaciji 1. kongresa arhivista Bosne i Hercegovini, uruče prigodne zahvalnice.

ODRŽAN 1. KONGRES BOSANSKOHERCEGOVAČKIH ARHIVISTA

Po prvi put u historiji Bosne i Hercegovine organiziran je KONGRES arhivista Bosne i Hercegovine. Kongres je održan od 2. do 4. novembra / studenog 2006. u hotelu „Terme“ na Ilidži, u Sarajevu.

Arhiv Bosne i Hercegovine, uz Arhivističko udruženje Bosne i Hercegovine, bio je organizator ovog Kongresa.

KONGRES je trebao dati odgovore na brojna stručna pitanja i afirmirati pozitivne profesionalne rezultate koje je arhivska služba postigla kroz nepunih 60 godina svoga postojanja.

Kao osnovne teme Kongresa, zacrtane su:

• Stanje i perspektive razvoja arhivske službe u Bosni i Hercegovini;

• Strategija i zakonska regulativa u pristupu arhivima, slobodi informisanja i zaštiti podataka

a rad na Kongresu odvijao se kroz četiri sekcije, kroz koje su podneseni sljedeći referati:

DR. KOŽAR, AZEM: „Arhivski fondovi i zbirke u Bosni i Hercegovini“;

STOJNIĆ, BOJAN: „Arhivski fondovi i zbirke u Arhivu Republike Srpske“;

STOŠIĆ, VERICA: „Zaštita arhivske građe u Arhivu Republike Srpske“;

KUJOVIĆ, MINA: „Dostupnost arhivske građe nastale djelovanjem najviših i viših organa zakonodavne i upravne vlasti u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1953. godine“;

TICA-ŽIVALJEVIĆ, SONJA: „Fondovi Vojnog arhiva kao izvor za proučavanje istorije Balkana“;

HASANOVIĆ, SUVADA: „Informacija o građi arhivskog fonda Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu,   odnosno Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine i preuzimanje u Arhiv Bosne i Hercegovine“;

GAŠIĆ, MILENA: „Arhivisti i upotreba savremene tehnologije“;

RADOŠEVIĆ, LJILJANA: „Budućnost za istoriju“

DR. MILIČIĆ, BUDIMIR: „Historiografska obrađenost socijalističkog perioda Bosne i Hercegovine“

MR. ŠABOTIĆ, IZET: „Stanje i perspektive zaštite registraturne građe u Bosni i Hercegovini“;

VRŽINA, DUŠAN: „Zaštita arhivske građe van arhiva u Republici Srpskoj“;

ZULIĆ, OMER: „Stanje registraturne građe nevladinih organizacija na području Bosne i Hercegovine“;

JUSUFOVIĆ, HAJRUDIN – TERZIĆ, ANĐELKO: „Stanje i zaštita arhivske građe u nastajanju u Brčko Distriktu BiH“;

MUSA, MUHAMED: „Primjena novih principa u radu Službe za evidenciju, nadzor i zaštitu nad registraturama kod Istorijskog arhiva Sarajevo“;

ŠKANDRO, VAIDA-MUSA, MUHAMED: „Opravdanost vođenja kancelarijskog poslovanja primjenom dokument menadžment sistema i podsistema arhiviranja sa skeniranjem kod Općine Stari Grad Sarajevo“;

PELIĆ, SPOMENKA: „Arhivska mreža u Bosni i Hercegovini“;

JOSIPOVIĆ, VERICA: „Arhivska mreža Republike Srpske“;

MAČKIĆ, ZORAN: „Jedinstveni informacioni sistem Arhiva Republike Srpske (JISARS);

GUŠIĆ, SEJDALIJA: „Edukacija arhivista u Bosni i Hercegovini – potrebe i perspektive“

DR. KUJUNDŽIĆ, ENES: „Edukacija u oblasti bibliotekarstva i arhivistike u reformi univerzitetske nastave i Bolonjski proces“

SOTIROV, VASKA: „Evropske smjernice i praksa u digitalizaciji lokalne kulturne baštine biblioteka, arhiva i muzeja”;

DR. KOŽAR, AZEM: „O nekim naučnim svojstvima arhivistike“;

DR. ĆOSIĆ, STJEPAN – LEMIĆ, VLATKA: „Arhivi u suvremenom okruženju – nasljeđe i perspektive“;

ŠEHOVIĆ, AMIRA: „Arhivsko zakonodavstvo Bosne i Hercegovine od 1990. do 2006. godine“;

DR. OSMANI, JUSUF: „Stanje i perspektive razvoja arhivske službe na Kosovu poslije rata 1998/1999. godine“;

DR. KLASINC, PETER PAVEL – MR. HEĐBELI, ŽIVANA: „Vizija strategije dostupnosti registraturnog i  arhivskoga gradiva“;

MR. RODINIS, ANDREJ-BILETIĆ, SANDRA: „Znanstveno-istraživačko korištenje arhivske građe u Arhivu Bosne i Hercegovine od osnivanja do godine 2000“;

EĆIMOVIĆ, LJUBICA: „Pristup i korišćenje arhivske građe u Arhivu Republike Srpske“;

KOVAČEC, DEANA: „Pravo pristupa informacijama – zakoni, primjene i prakse“;

DORNIK-ŠUBELJ, LJUBA: „Varstvo osebnih podatkov pri vpogledu v osebne dosjeje nekdanje službe SDV (Službe državne varnosti)“;

DR. MALOVIĆ, GOJKO: „Zajednička jugoslovenska arhivska baština za Bosnu i Hercegovinu“;

BERISHA, GAZMEND: „Approach in Kosovo archival documents“

Ovdje možete pročitati sažetke referata.

Osim domaćih stručnjaka iz arhiva u Bosni i Hercegovini, Kongresu je prisustvovao značajan broj stranih učesnika i gostiju: predstavnici arhivskih službi Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Albanije, Mađarske, Makedonije. Predsjednik i Generalni sekretar Međunarodnog arhivskoga vijeća (ICA) u Parizu, gospoda Lorenz Mikoletsky i Joan van Albada, u svome pismu, kojim su najtoplije pozdravili Kongres, istaknuli su da predložene teme zaokupljaju svakog dana arhiviste diljem svijeta.

Mora se istaknuti da je Kongres na izvanredan način popraćen od sredstava informiranja u Bosni i Hercegovini.

U sklopu Kongresa, na promocijama i prezentacijama izdanja arhiva, prezentirana je i knjiga „Španski građanski rat (1936-1939) u ostavštini Čede Kapora“, objavljena u izdanju Arhiva Bosne i Hercegovine.

OTVORENA ARHIVSKO-MUZEJSKA IZLOŽBA

U srijedu, 25. 10. 2006. godine u 13,00 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine otvorena je arhivsko-muzejska izložba „Arhivsko-muzejska zbirka Čedo Kapor“. Organizatori ove izložbe, Arhiv Bosne i Hercegovine i Historijski muzej kroz više od stotinu vrijednih arhivskih, bibliotečnih i muzejskih eksponata podsjetili su javnost na poštovanoga antifašista Čedu Kapora, posljednjeg interbigadista Španskog građanskog rata iz Bosne i Hercegovine.

Čedo Kapor (1914. Trebinje) umro je prije dvije godine u Sarajevu. Njegova vrijedna pisana ostavština danas je pohranjena u Arhivu Bosne i Hercegovine, dok su predmeti muzejskog karaktera predati Historijskom muzeju u Sarajevu.

Pred otvorenje izložbe, održana je i promocija knjige Andreja Rodinisa „Španski građanski rat (1936-1939) u ostavštini Čede Kapora“, koja sadrži kratka regesta svih dokumenata iz Kaporove ostavštine koji se odnose na Španiju i Španski građanski rat, a od kojih su neki prezentirani na izložbenim panoima. Na ovaj način, osim prezentiranja rezultata rada na zaštiti kulturne baštine Bosne i Hercegovine, u godini u kojoj se obilježava 70 godina od početka Španskog građanskog rata, odata je počast Čedi Kaporu i drugim bosanskohercegovačkim dobrovoljcima u prvoj antifašističkoj borbi u svijetu.

POTPISAN PROTOKOL O SARADNJI S ARHIVOM VOJVODINE U NOVOM SADU.

14. septembra 2006. godine Arhiv Bosne i Hercegovine potpisao je Protokol o saradnji s Arhivom Vojvodine u Novom Sadu. Protokol je potpisan u sklopu svečanosti obilježavanja 80 godina postojanja Arhiva Vojvodine.

Okvir saradnje prema Protokolu čini nesmetan pristup arhivskoj građi, razmjena stručnih iskustava, organiziranje zajedničkih manifestacija, razmjena kopija arhivske građe i publikacija.

S potpisivanja Protokola u zgradi Arhiva Vojvodine u Novom Sadu.

SVEČANO OTVORENJE LABORATORIJA ARHIVA BOSNE I HERCEGOVINE

U prostorijama Arhiva Bosne i Hercegovine, u četvrtak 25. maja svečano je otvorena laboratorija Arhiva Bosne i Hercegovine. Laboratorija je opremljena zahvaljujući izuzetno vrijednoj donaciji Vlade Japana.

U 11 sati, skupu se obratio zamjenik direktora Arhiva BiH, mr. Šaban Zahirović, koji se zahvalio Vladi Japana na izuzetno vrijednoj donaciji. «Zahvaljujući ovom gestu, Bosna i Hercegovina može napraviti jedan značajan korak prema zemljama razvijenije moderne arhivske službe, odgovarajući na sve veće tehnološke zahtjeve i izazove zaštite arhivske građe, ali i drugih vrijednosti koje čine našu kulturnu baštinu... Ovaj događaj ohrabruje i budi nadu da će arhivska služba Bosne i Hercegovine u cijelosti brže krenuti uzlaznom putanjom; kod arhivskih radnika buditi ponos što su privilegirani čuvari bogate pisane baštine; kod korisnika i istraživača uticati na širinu svijesti o vrijednosti arhiva, a kod svih društvenih subjekata ukazati na akutnu potrebu pozicioniranja cjelokupne arhivske službe na mjesto u društvu koje joj uistinu pripada» rekao je u svom govoru gospodin Zahirović.

«Znajući da Arhiv BiH brižljivo čuva dokumente, a između ostalih i jedan koji datira iz 14. stoljeća, uvjeren sam da će osoblje Arhiva na pravi način iskoristiti ovu donaciju... Od samog dolaska u Sarajevo impresioniran sam historijskim naslijeđem BiH. S druge strane, nepovoljna je činjenica da se vrlo malo pažnje poklanja kulturnom bogatstvu ove zemlje, ubrajajući u to i arhivsku građu. Bit ću više nego sretan ako ova današnja svečanost i donirana oprema u izvjesnoj mjeri podignu svijest ljudi u BiH o njihovom dragocjenom nasljeđu širom zemlje», kazao je, između ostaloga, gospodin Futao Motai, šef diplomatske misije Japana u BiH.

Skupu se obratio i gospodin Safet Halilović, ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine, koji se zahvalio na vrijednoj donaciji i općenito na svim aktivnostima na unaprjeđenju odnosa između Bosne i Hercegovine i Japana.

PRIPREME 1. KONGRESA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH ARHIVISTA

Uz Arhivističko udruženje BiH, Arhiv Bosne i Hercegovine organizator je 1. kongresa bosanskohercegovačkih arhivista, koji će se održati u Sarajevu, od 2. do 4. novembra/studenog 2006.

Teme Kongresa su:

• Stanje i perspektive razvoja arhivske službe u Bosni i Hercegovini;

• Strategija i zakonska regulativa u pristupu arhivima, slobodi informisanja i zaštiti podataka

Uz Organizacioni odbor, na organizaciji ovog događaju rade i posebne radne grupe, i to:

Grupa za pripremu tekstova i publiciranje materijala Kongresa;

Grupa za tehničku pripremu;

Grupa za financijska pitanja i marketing;

Grupa za prijem gostiju i kontakte s javnošću.

TEME – REFERATI KONGRESA bit će:

• «Položaj arhiva i arhivske službe u BiH» (uvodno izlaganje);

• «Arhivski fondovi i zbirke u BiH»

• «Registraturna građa u BiH»

• «Zaštita arhivske građe u arhivima»

• «Moderni (elektronički) zapisi»

• «Arhivsko zakonodavstvo u BiH»

• «Arhivska mreža»

• «Pristup arhivskoj građi»

• «Obrazovanje arhivskog kadra u BiH»

Rok za dostavu referata je 15. 06. 2006. godine.

ORGANIZACIONI ODBOR I RADNE GRUPE PRVOG KONGRESA ARHIVISTA BiH